Službeni glasnik BiH, broj 27/26

Na temelju članka 72. stavka (3) Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima (“Službeni glasnik BiH”, broj 58/08), Stručno vijeće Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, na prijedlog direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, donosi

PRAVILNIK 
O NAČINU PRIJAVLJIVANJA, PRIKUPLJANJA I PRAĆENJA NEŽELJENIH REAKCIJA NA LIJEKOVE

Članak 1.
(Predmet pravilnika)

(1) Ovim pravilnikom uređuje se način i postupak izvještavanja o neželjenim reakcijama na lijekove, način reagiranja na njih, obveze zdravstvenih radnika, nositelja dozvole za stavljanje lijeka u promet, pravne osobe kojoj je odobren interventni uvoz lijeka i pravne osobe kojoj je odobreno kliničko ispitivanje lijeka, način podnošenja i sadržaj periodičnog izvješća, te način organiziranja sustava farmakovigilancije.

(2) Ovim pravilnikom uređuje se postupanje o neželjenim reakcijama vezanim za lijekove s dozvolom za promet na tržištu Bosne i Hercegovine, lijekove s dozvolom za interventni uvoz na tržište Bosne i Hercegovine, te lijekove u postupcima kliničkih ispitivanja i cjepiva.

Članak 2.
(Definicije)

(1) Izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku, a koji nisu propisani Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima (“Službeni glasnik BiH”, broj 58/08, u daljnjem tekstu: Zakon), imaju sljedeće značenje:

a) Medikacijska greška je svaka sprječiva greška u postupku propisivanja, izdavanja, pripreme, primjene ili nadziranja lijeka koja može dovesti do štetnog učinka na pacijenta ili do nepravilne primjene lijeka;

b) popratno izvješće (engl. follow-up report) – postupak kojim se upotpunjuju informacije iz inicijalne prijave, nužne za potanku analizu prijave ili kako bi se prijava učinila valjanom;

c) interakcija je promjena farmakokinetičkih ili farmakodinamičkih svojstava lijeka uzrokovana istovremenom primjenom drugog lijeka, hrane ili neke druge tvari;

d) lijek pod sumnjom je lijek za koji se sumnja da je prouzročio neželjenu reakciju ili stupio u interakciju koja je dovela do neželjene reakcije;

e) neželjeni događaj je neželjeno iskustvo koje se dogodilo u razdoblju primjene lijeka i za koje uzročno-posljedična veza s primjenom lijeka ne mora biti dokazana. Neželjeno iskustvo predstavlja bilo koji nenamjerni i neželjeni znak (npr. abnormalni laboratorijski nalaz), simptom ili bolest, vremenski povezan s primjenom lijeka;

f) ozbiljan neželjeni događaj je neželjeni događaj koji ima za posljedicu smrt, neposrednu životnu ugroženost, invalidnost, bolničko liječenje, produžetak postojećeg bolničkog liječenja, kongenitalne anomalije, odnosno urođena mana ili zahtijeva intervencijske mjere s ciljem sprječavanja navedenih posljedica;

g) spontano prijavljivanje podrazumijeva dobrovoljno prijavljivanje neželjenih reakcija na lijekove u prometu koje su se javile tijekom liječenja pacijenata. Spontano prijavljivanje obavljaju zdravstvene ustanove ili zdravstveni radnici;

h) obvezno prijavljivanje je prijavljivanje koje obavlja odgovorna osoba za farmakovigilanciju, zaposlena u pravnoj osobi koja je nositelj dozvole za stavljanje lijeka u promet ili nositelj dozvole za interventni uvoz;

i) sigurnosno izvješće o pojedinačnom slučaju (engl. Individual Case Safety Report, ICSR) je strukturirano izvješće o pojedinačnom slučaju sumnje na nuspojavu, koje sadrži minimalni skup podataka potreban za farmakovigilancijsku procjenu i izvještavanje;

j) signal je informacija o novoj, neželjenoj reakciji na lijek ili novoj problematici u vezi s poznatom reakcijom, koja se otkriva analizom podataka iz različitih izvora (spontana prijava, klinička ispitivanja, literatura) i zahtjeva daljnju procjenu radi utvrđivanja je li postoji uzročna veza i potreba za regulatornim mjerama, poput izmjena u sažetku opisa svojstava lijeka i u uputstvu za pacijenta;

k) periodično izvješće o neškodljivosti lijeka (engl. Periodic Safety Update Report, PSUR) je dokument koji sadrži informacije o sigurnosti lijeka, odnosno neželjenim reakcijama lijeka, kao i podatke o obujmu izloženosti pacijenata lijeku, koji su prikupljeni u propisanom vremenskom razdoblju radi periodične procjene sigurnosti lijeka i predlaganja promjena uvjeta iz dozvole;

l) zloupotreba lijeka je stalna ili povremena, namjerna prekomjerna upotreba lijeka praćena štetnim tjelesnim ili duševnim učincima;

m) neodobrena (nepravilna, engl. off-label) primjena lijeka je primjena koja nije u skladu s primjenom navedenom u važećem sažetku opisa svojstava lijeka;

n) novi lijek je lijek koji ima dozvolu za stavljanje lijeka u promet u Bosni i Hercegovini i koji je u upotrebi u humanoj medicini u Bosni i Hercegovini manje od pet godina promatrajući svaku odvojenu indikaciju, put primjene i/ili farmaceutski oblik;

o) sustav upravljanja rizikom (engl. Risk Management System, RMS) obuhvaća farmakovigilancijske aktivnosti i intervencije koje prepoznaju, opisuju, sprječavaju i smanjuju rizike povezane s lijekovima, uključujući i ocjenu rezultata tih intervencija;

p) plan upravljanja rizikom (engl. Risk Management Plan, RMP) podrazumijeva plan koji predstavlja potanki opis sustava upravljanja rizikom;

r) Europska agencija za lijekove (engl. European Medicines Agency, EMA) je decentralizirano tijelo Europske unije zaduženo za znanstvenu procjenu, nadzor i praćenje sigurnosti lijekova za humanu i veterinarsku primjenu na čije se odluke u području farmakovigilancije Bosna i Hercegovina poziva, kao država koja je kandidat za članstvo u Europskoj uniji;

s) Odbor za procjenu rizika u području farmakovigilancije (engl. Pharmacovigilance Risk Assessment Committee, PRAC) je stručni odbor Europske agencije za lijekove odgovoran za procjenu i praćenje sigurnosti lijekova za humanu primjenu unutar Europske unije sa središnjom ulogom u sustavu farmakovigilancije Europske unije, te daje znanstvene preporuke o pitanjima koja se odnose na identifikaciju, procjenu, smanjenje i komunikaciju rizika povezanih s primjenom lijekova, uključujući evaluaciju periodičnih izvješća o neškodljivosti lijekova, planova upravljanja rizikom, signala sigurnosti i postmarketinških sigurnosnih ispitivanja;

t) Odbor za humane lijekove – (engl. Committee for Medicinal Products for Human Use, CHMP) je glavni znanstveni odbor Europske agencije za lijekove koji je odgovoran za procjenu i davanje znanstvenih mišljenja o lijekovima namijenjenima za primjenu kod ljudi;

u) nulti dan (engl. Day Zero, Day 0) je dan od kada je nositelj dozvole za stavljanje lijeka u promet na tržište Bosne i Hercegovine zaprimio prijavu sumnje na neželjeni učinak lijeka;

v) pismo zdravstvenim radnicima (engl. Direct Healthcare Professional Communication – DHPC) je službeni dokument koji nositelj dozvole za stavljanje lijeka u promet, u dogovoru sa Agencijom za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine upućuje zdravstvenim radnicima radi blagovremenog obavještavanja o važnim novim sigurnosnim saznanjima o lijeku;

z) Smjernica o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (engl. Guideline on good pharmacovigilance practices, GVP) je skup europskih smjernica koje utvrđuju standarde i postupke za uspostavljanje, provođenje i održavanje sustava farmakovigilancije radi osiguranja stalnog praćenja sigurnosti lijekova;

aa) Kolaborativni centar za praćenje neželjenih reakcija lijekova pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji smješten u Uppsali (engl. World Health Organization – Uppsala Monitoring Centre, WHO-UMC) je centar koji prikuplja, analizira i procjenjuje podatke o sigurnosti lijekova iz cijelog svijeta u okviru Programa WHO za međunarodno praćenje lijekova;

bb) Medicinski rječnik za regulatorne poslove (engl. Medical Dictionary for Regulatory Activities, MedDRA) je standardizirani međunarodni medicinski rječnik koji se koristi za kodiranje i klasifikaciju neželjenih reakcija, indikacija i drugih medicinskih pojmova u regulatornim, kliničkim i farmakovigilancijskim aktivnostima;

cc) Vijeće međunarodnih organizacija za medicinske znanosti (engl. Council for International Organizations of Medical Sciences, CIOMS) je vijeće koje razvija globalne smjernice i standarde za etiku u biomedicini, klinička ispitivanja i farmakovigilanciju;

dd) potanki opis sustava farmakovigilancije (engl. Detailed Description of the Pharmacovigilance System, DDPS) je sustav koji nositelj dozvole mora dostaviti nadležnoj ustanovi kao dokaz da ima uspostavljen sustav za prikupljanje i procjenu sigurnosnih podataka o lijeku;

ee) Glavna dokumentacija o sustavu farmakovigilancije (engl. Pharmacovigilance System Master File, PSMF) je dokument koji sadrži cjeloviti opis sustava farmakovigilancije nositelja dozvole, uključujući organizacijsku strukturu, procese, odgovornosti, ugovore, izvješća i nadzorne mjere;

ff) Popis referentnih datuma Europske unije (engl. European Union Reference Date List, EURD) je popis učestalosti podnošenja periodičnih izvješća o neškodljivosti lijeka za pojedine djelatne tvari ili njihove kombinacije usvojen na razini Europske unije (EU);

gg) Privremeni popis je popis djelatnih tvari ili njihovih kombinacija za koje se privremeno primjenjuju prethodno utvrđeni rokovi i učestalost podnošenja periodičnih izvješća o sigurnosti lijekova dok ne budu uključene u popis referentnih datuma Europske unije;

hh) Periodično izvješće o neškodljivosti lijeka u fazi kliničkog razvoja (engl. Development Safety Update Report, DSUR) je izvješće koje se podnosi nadležnim tijelima kako bi se osigurala procjena rizika tijekom ispitivanja lijeka;

ii) Ispitivanje sigurnosti lijeka nakon odobrenja (engl. Post-Authorisation Safety Study, PASS) je ispitivanje provedeno s ciljem identifikacije, karakterizacije ili kvantifikacije rizika povezanih s primjenom lijeka u stvarnoj populaciji;

jj) Čimbenik odjeka je bibliometrijski pokazatelj kojim se mjeri prosječni broj citata koje dobije znanstveni rad objavljen u relevantnoj literaturi.

Članak 3.
(Nadležnost Agencije za lijekove Bosne i Hercegovine)

(1) Radi zaštite zdravlja stanovništva Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) uspostavlja i održava sustav farmakovigilancije koji joj omogućava uvid u nove podatke o sigurnosti lijekova i poduzimanje odgovarajućih mjera. Farmakovigilancijski sustav iz ovoga članka obuhvaća i prikupljanje svih drugih podataka radi njihove procjene i znanstvene ocjene, a koji mogu imati utjecaj na procjenu odnosa koristi i rizika primjene lijeka.

(2) Farmakovigilancijski sustav Agencije i nositelja dozvole se uspostavlja i održava u skladu sa Smjernicom o dobroj farmakovigilancijskoj praksi.

Članak 4.
(Poslovi farmakovigilancije)

(1) Agencija u svrhu uspostavljanja i održavanja sustava farmakovigilancije i zaštite zdravlja stanovništva obavlja sljedeće poslove:

a) prikuplja, obrađuje i procjenjuje podatke o neželjenim reakcijama lijekova upotrijebljenim u skladu s uputama, a koje dobiva od proizvođača lijekova ili nositelja dozvole za stavljanje lijeka u promet (u daljnjem tekstu: nositelj dozvole) od zdravstvenih radnika, od pacijenata, iz literature u skladu s odredbama ovog pravilnika ili izvora drugih nadležnih regulatornih tijela;

b) prikuplja, obrađuje i procjenjuje periodična izvješća o sigurnosti lijekova koje dobiva od nositelja dozvole;

c) prikuplja, obrađuje i procjenjuje podatke iz postmarketinških kliničkih ispitivanja lijeka koje sponzorira proizvođač ili nositelj dozvole, a koje dobiva od nositelja dozvole;

d) prikuplja, obrađuje i procjenjuje podatke o nepravilnoj upotrebi, o neučinkovitosti lijeka i ostale podatke važne za sigurnu upotrebu lijeka i ocjenu odnosa koristi i rizika;

e) obavještava nositelja dozvole o svim ozbiljnim neželjenim djelovanjima lijekova koje dobije iz drugih izvora (npr. izravno od pacijenata ili udruženja pacijenata), najkasnije 15 dana od dana zaprimanja takvog podatka, pri čemu se dan zaprimanja takvog podatka smatra nultim danom;

f) potiče zdravstvene radnike da prijavljuju neželjene reakcije ili sumnju na njih;

g) obavještava javnost o sigurnosti lijekova;

h) uspostavlja i ažurira bazu podataka o prijavljenim neželjenim reakcijama lijekova;

i) provjerava sustav farmakovigilancije kod nositelja dozvole za stavljanje lijeka u promet u Bosni i Hercegovini.

(2) Na temelju prikupljenih podataka i izvješća iz stavka (1) ovoga članka, Agencija:

a) ocjenjuje uzročno-posljedične veze između primijenjenog lijeka i neželjene reakcije;

b) poduzima potrebne mjere radi zaštite zdravlja stanovništva;

c) izdaje potanke upute o načinu komunikacije u okviru sustava farmakovigilancije.

Članak 5.
(Mjere zaštite zdravlja stanovništva)

(1) Mjere zaštite zdravlja stanovništva iz članka 4. stavka (2) točka c), a na osnovu podataka o sigurnosti lijekova dobivenih od proizvođača ili nositelja dozvole, zdravstvenih radnika, pacijenata, iz literature ili iz drugih izvora i na temelju ocjene odnosa između koristi i rizika, odnose se na:

a) ukidanje dozvole za stavljanje lijeka u promet u skladu s člankom 40. stavkom (3) točke b) i c) Zakona;

b) zabranu prodaje ili povlačenje iz prometa određene serije lijeka;

c) poduzimanje predloženih/odobrenih hitnih sigurnosnih mjera;

d) odobravanje i poduzimanje mjera minimalizacije rizika;

e) izmjene i dopune sažetka opisa svojstava lijeka i upute za pacijenta;

(2) U slučaju potrebe, Agencija objavljuje poduzete mjere iz stavka (1) ovoga članka putem službene mrežne stranice Agencije.

(3) Obavještavanje zdravstvenih radnika o sigurnosnim podacima (kao što su pismo zdravstvenim radnicima i slične obavijesti) ubraja se u mjere zaštite zdravlja stanovništva.

(4) U svom radu Agencija se, u svrhu provođenja mjera zaštite zdravlja stanovništva, u svojim odlukama može oslanjati na referentne institucije iz ovog područja, kao što su Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije i Povjerenstvo za humane lijekove, te na Svjetsku zdravstvenu organizaciju.

Članak 6.
(Izvještavanje međunarodnih tijela za praćenje i prikupljanje neželjenih reakcija na lijekove)

(1) Agencija neželjene reakcije zabilježene u Bosni i Hercegovini prosljeđuje Kolaborativnom centru za praćenje neželjenih reakcija u Uppsali nakon izvršene ocjene uzročno-posljedične veze.

(2) Agencija je u svom radu obvezna koristiti Medicinski rječnik za regulatorne poslove koji se temelji na rječniku Međunarodnog vijeća za usklađivanje tehničkih zahtjeva za lijekove za humanu upotrebu.

Članak 7.
(Odgovorna osoba za farmakovigilanciju)

(1) Nositelj dozvole je odgovoran za farmakovigilanciju lijeka za koji ima dozvolu za stavljanje lijeka u promet.

(2) Nositelj dozvole imenuje odgovornu osobu za farmakovigilanciju s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, u skladu s člankom 32. Zakona.

(3) Odgovorna osoba za farmakovigilanciju mora imati završen farmaceutski, medicinski ili stomatološki fakultet.

(4) Odgovornost odgovorne osobe za farmakovigilanciju u slučaju lijekova s dozvolom za interventni uvoz preuzima odgovorna osoba za farmakovigilanciju u pravnoj osobi kojoj je odobren interventni uvoz lijeka.

(5) Odgovorna osoba za farmakovigilanciju u pravnoj osobi kojoj je odobreno kliničko ispitivanje lijeka odgovorna je za farmakovigilanciju lijeka koji se klinički ispituje.

Članak 8.
(Poslovi odgovorne osobe za farmakovigilanciju)

(1) Odgovorna osoba za farmakovigilanciju iz članka 7. ovog pravilnika obavlja sljedeće poslove:

a) uspostavlja, organizira i održava sustav prikupljanja, obrade, procjene i čuvanja podataka o svim neželjenim reakcijama na lijekove i događajima u vezi s primjenom lijeka ili sumnje na njih, koji su bili prijavljeni proizvođaču, nositelju dozvole, osobama koja obavljaju promociju lijekova ili koji su zaprimljeni iz objavljene literature bez obzira na zemljopisno porijeklo izvora podataka;

b) obavještava Agenciju o sigurnosnim izvješćima o pojedinačnom slučaju (u daljnjem tekstu: ICSR), popratnim izvješćima, periodičnim izvješćima o sigurnosti lijeka (u daljnjem tekstu: PSUR), planu upravljanja rizikom i pripadajućim dodatnim mjerama minimalizacije rizika, izvješćima o sigurnosti lijeka u razvoju i komunikaciji prema zdravstvenim radnicima;

c) šalje Agenciji podatke o svakoj ozbiljnoj neželjenoj reakciji lijeka ili sumnje na nju, koje dobije od zdravstvenih radnika ili pacijenata s područja Bosne i Hercegovine, na obrascu prijave i to najkasnije 15 kalendarskih dana od nultog dana;

d) šalje Agenciji podatke o svakoj neočekivanoj neželjenoj reakciji ili sumnji na nju, koju dobije od zdravstvenog radnika ili pacijenta s područja Bosne i Hercegovine, na obrascu prijave i to najkasnije prvi radni dan nakon nultog dana pri čemu se radnim danima smatraju dani od ponedjeljka do petka;

e) obavještava Agenciju u pismenom obliku o svim ostalim neželjenim reakcijama lijeka, događajima u vezi s uzimanjem lijeka ili sumnjama na njih, bez obzira na zemljopisno porijeklo ili izvor podataka i to u okviru PSUR-a;

f) obavještava Agenciju o prikupljenim podacima o sigurnosti lijeka koji su dobiveni postmarketinškim ispitivanjima koje sponzorira proizvođač ili nositelj dozvole i to u okviru PSUR-a;

g) obavještava Agenciju o ocjeni farmakovigilancijskih podataka u razdoblju nakon dobivanja dozvole o stavljanju lijeka u promet koji su od značaja za ocjenu odnosa koristi i rizika i obuhvaćaju nova znanstveno-tehnička saznanja i to u okviru PSUR-a;

h) predlaže Agenciji aktivnosti koje treba provesti na temelju ukupne ocjene farmakovigilancijskih podataka i ostalih podataka koji su potrebni za zaštitu zdravlja i to u okviru PSUR-a;

i) osigurava potpune i blagovremene odgovore na sva pitanja Agencije ili šalje Agenciji sve podatke vezane za procjenu odnosa koristi i rizika kod primjene lijeka, kao i podatke o izloženosti populacije određenom lijeku na području Bosne i Hercegovine;

j) prati i upućuje Agenciji popratno (follow-up) izvješće kojim se dopunjavaju podaci iz inicijalne prijave, nužni za potanku analizu prijave ili kako bi se prijava učinila valjanom;

k) dostupna je kao kontakt osoba Agenciji tijekom 24 sata;

l) dostupna je kao kontakt osoba za farmakovigilancijsku inspekciju;

(2) Literatura koja je predmet pretraživanja iz stavka (1) točke a) ovoga članka odnosi se na međunarodne i domaće znanstvene časopise s čimbenikom odjeka jednakim ili većim od jedan.

(3) Aktivnosti odgovorne osobe za farmakovigilanciju nositelja dozvole za lijek trebaju osigurati funkcioniranje farmakovigilancijskog sustava i u svim ostalim dijelovima, uključujući kontrolu osiguranja kvalitete, standardne operativne procedure, baze podataka, ugovorne programe, primjenu odredbi Zakona i ovoga pravilnika.

(4) Odgovorna osoba za farmakovigilanciju mora se stalno stručno usavršavati na području farmakovigilancije i o tome voditi evidenciju.

(5) Farmakovigilancijska inspekcija može kod nositelja dozvole provjeriti ispunjavanje uvjeta za odgovornu osobu za farmakovigilanciju u skladu sa Smjernicama za dobru farmakovigilancijsku praksu i ovim pravilnikom.

Članak 9.
(Očevidnik odgovornih osoba za farmakovigilanciju)

(1) Nositelj dozvole pisanim putem obavještava Agenciju o imenovanju odgovorne osobe za farmakovigilanciju i svim promjenama vezanim za odgovornu osobu za farmakovigilanciju podnošenjem zahtjeva za izmjenu dozvole za stavljanje lijeka u promet.

(2) Agencija vodi i održava očevidnik odgovornih osoba za farmakovigilanciju sa svim pribavljenim podacima.

(3) Nositelj dozvole može imenovati zamjenika odgovorne osobe za farmakovigilanciju.

(4) Nositelj dozvole obavještava Agenciju o imenovanju zamjenika odgovorne osobe za farmakovigilanciju.

(5) Zamjenik odgovorne osobe za farmakovigilanciju mora ispunjavati iste uvjete, prava i odgovornosti propisane odredbama ovog pravilnika za odgovornu osobu za farmakovigilanciju.

(6) Zamjenik odgovorne osobe za farmakovigilanciju može mijenjati odgovornu osobu za farmakovigilanciju u njenim poslovima najduže 60 dana u kontinuitetu, osim u slučaju zamjene tijekom porodiljnog dopusta.

(7) Sve odredbe ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju i na pravne osobe kojima je izdana dozvola za interventni uvoz lijeka ili dozvola za kliničko ispitivanje lijeka.

Članak 10.
(Potanak opis sustava farmakovigilancije nositelja dozvole za lijek i Plan upravljanja rizicima)

(1) Nositelj dozvole obvezan je za sve odobrene lijekove izraditi i održavati lokalni potanki opis sustava farmakovigilancije i predati ga Agenciji na ocjenu i prihvaćanje.

(2) Agencija u postupku i nakon postupka davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet može zatražiti na uvid i ocjenu cjelovitu glavnu dokumentaciju o sustavu farmakovigilancije.

(3) Nositelj dozvole u slučaju izmjena potankog opisa sustava farmakovigilancije dostavlja izmijenjeni sustav Agenciji na procjenu, podnošenjem zahtjeva za izmjenu dozvole za stavljanje lijeka u promet.

(4) Agencija može za nositelje dozvole čiji je proizvođač izvan Bosne i Hercegovine zatražiti na uvid globalnu glavnu dokumentaciju o sustavu farmakovigilancije.

(5) Nositelj dozvole čiji je proizvođač izvan Bosne i Hercegovine predaje uz zahtjev za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet dokument koji treba sadržavati opis globalnog farmakovigilancijskog sustava koji je izradio proizvođač, i opis lokalnog farmakovigilancijskog sustava nositelja dozvole u Bosni i Hercegovini.

(6) Nositelj dozvole obvezan je Plan upravljanja rizikom (RMP) predati Agenciji na ocjenu i prihvaćanje u postupku davanja/obnove/izmjene dozvole, te ga redovno ažurirati tijekom životnog ciklusa lijeka.

(7) Plan upravljanja rizikom (RMP) opisuje već identificirane (poznate) i moguće (potencijalne) rizike primjene određenog lijeka, opisuje način kako se svi ili neki od navedenih rizika mogu dodatno istražiti, navodi mjere minimalizacije odnosno način kako će se spriječiti ili umanjiti određeni rizik te određuje kako će se mjeriti učinkovitost određenih mjera minimalizacije rizika.

(8) Plan upravljanja rizicima se izrađuje i održava u skladu sa Smjernicama o dobroj farmakovigilancijskoj praksi, a način podnošenja RMP-a Agenciji opisan je vodičem: Plan upravljanja rizikom, koji je dostupan na službenoj mrežnoj stranici Agencije.

Članak 11.
(Ispitivanje sigurnosti primjene lijeka nakon davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet)

(1) Svi postupci u vezi s ispitivanjima sigurnosti primjene lijeka nakon stavljanja lijeka u promet provode se u skladu s ovim pravilnikom i Smjernicama o dobroj farmakovigilancijskoj praksi.

(2) Ispitivanja sigurnosti primjene lijeka nakon stavljanja u promet obuhvaćaju sva intervencijska i neintervencijska ispitivanja koja se provode s ciljem ocjene sigurnosti primjene lijeka koji je odobren za stavljanje u promet i za koji je nositelj dozvole odgovoran u pogledu započinjanja, provođenja i/ili financiranja ispitivanja.

(3) Odgovorna osoba za farmakovigilanciju obvezno je uključena u izradu, pregled i ocjenu plana ispitivanja za neintervencijska ispitivanja sigurnosti primjene lijeka u skladu sa Smjernicama o dobroj farmakovigilancijskoj praksi.

(4) Nositelj dozvole obvezan je obavijestiti odgovornu osobu za farmakovigilanciju o svakom neintervencijskom ispitivanju sigurnosti primjene lijeka i imati pristup planu ispitivanja koje provodi nositelj dozvole.

Članak 12.
(Periodično izvješće o sigurnosti lijeka)

(1) Nositelj dozvole obvezan je izrađivati PSUR-ove u skladu sa Smjernicama o dobroj farmakovigilancijskoj praksi.

(2) Periodičnost slanja PSUR-a treba biti usklađena s popisom referentnih datuma Europske unije (u daljnjem tekstu: EURD popis).

(3) Ako djelatna tvar ili kombinacija djelatnih tvari nije navedena u EURD popisu, a navedena je na Privremenom popisu, odredbe ovoga pravilnika koje se odnose na EURD popis su primjenjive na lijekove navedene na Privremenom popisu.

(4) Za sve djelatne tvari ili kombinacije djelatnih tvari koje se ne nalaze niti na EURD popisu niti na Privremenom popisu, a koje imaju dozvolu za promet na tržištu Bosne i Hercegovine, dostavlja se PSUR u obliku redovnog izvješća.

(5) PSUR iz stavka (4) ovoga članka treba slijediti sljedeću dinamiku: dvaput godišnje za vrijeme prve dvije godine od prve dozvole za stavljanje lijeka u promet, jedanput godišnje za vrijeme sljedeće dvije godine i jednom u trogodišnjem razdoblju za vrijeme trajanja dozvole za stavljanje lijeka u promet ili kad to zahtijeva Agencija.

(6) Obveza podnošenja PSUR-a za lijekove koji su odobreni na osnovu zahtjeva za generički lijek, zahtjeva s bibliografskim podacima i za homeopatski lijek, određena je EURD popisom.

Članak 13.
(Sadržaj PSUR-a)

(1) PSUR sadrži najmanje sljedeće podatke:

a) uvod s osnovnim podacima o lijeku;

b) podatke o statusu dozvole o stavljanju lijeka u promet na tržište izvan Bosne i Hercegovine (važeće dozvole, oduzete dozvole, različite indikacije itd.);

c) pregled poduzetih sigurnosnih mjera izvan Bosne i Hercegovine i u Bosni i Hercegovini koji obuhvaćaju datume, razloge i vrstu poduzetih mjera (oduzimanje dozvole, ograničenja, zabrane kliničkih ispitivanja, varijacije, hitne mjere i sl.);

d) promjene koje se odnose na podatke o sigurnosti lijeka kao što su npr. nove kontraindikacije, mjere opreza, upozorenja, neželjene reakcije, interakcije i sl.;

e) podatke o obujmu prodaje lijeka u Bosni i Hercegovini i izvan Bosne i Hercegovine, odnosno o obujmu izlaganja pacijenata lijeku;

f) podatke o pojedinačnim slučajevima ozbiljnih neželjenih reakcija za vrijeme kliničkog ispitivanja, prometa lijeka ili iz literature, bez obzira na izvor podataka, s analizom podataka nositelja dozvole;

g) nove informacije o sigurnosti lijeka koje proizlaze iz dodatnih toksikoloških, pretkliničkih i kliničkih ispitivanja, podatke o tim ispitivanjima i njihovim ciljevima;

h) skupne podatke o ostalim neželjenim reakcijama s tabličnim pregledom;

i) sveukupnu procjenu sigurnosti lijeka s kritičkim mišljenjem, ocjenu odnosa koristi i rizika kao i ocjenu postmarketinškog iskustva u odnosu na sažetak opisa svojstava lijeka (potrebno je posebno navesti i neregistrirane toksične učinke, povećanje učestalosti već poznatih neželjenih reakcija, interakcije s drugim lijekovima, predoziranje i njegovo liječenje, zloupotrebu lijeka i ovisnost, iskustvo s upotrebom u trudnoći i dojenju, učinke pri dugotrajnoj upotrebi, sigurnost lijeka za rizične skupine pacijenata i sl.);

j) ostale dodatne podatke dostupne nakon datuma izvješća;

k) zaključak u kojem je potrebno posebno istaknuti koji podaci o sigurnosti mijenjaju dosadašnja iskustva s lijekom i koje mjere treba poduzeti i zašto;

l) PSUR treba sadržavati posljednju inačicu referentnog dokumenta proizvođača o lijeku (sažetak opisa svojstava lijeka, uputstvo za pacijenta);

m) ako u zaključku PSUR-a nositelj dozvole navede da su potrebne određene izmjene i dopune u sažetku opisa svojstava lijeka i uputstvu za pacijenta, u što kraćem roku treba podnijeti zahtjev za izmjenu ili dopunu dozvole.

(2) Uz zaključak PSUR-a iz točke k) prethodnog stavka, nositelj dozvole istovremeno podnosi popratno pismo u kojem navodi da će postupak varijacije pokrenuti odmah po ispunjavanju zakonskih kriterija za podnošenje zahtjeva za izmjenu.

Članak 14.
(Podnositelj prijave sumnje na neželjenu reakciju lijeka)

(1) U Bosni i Hercegovini sumnju na neželjenu reakciju mogu prijaviti:

a) zdravstveni radnici;

b) nositelji dozvole;

c) pacijenti i korisnici lijekova;

d) za poslovno nesposobnu osobu, osobu s težom duševnom smetnjom ili maloljetnu osobu, sumnju na neželjenu reakciju može prijaviti roditelj, zakonski zastupnik, odnosno skrbnik.

(2) Prijava sumnje neželjene reakcije lijeka iz stavka (1) ovoga članka može se obaviti na jedan od sljedećih načina:

a) popunjavanjem obrasca za prijavu neželjene reakcije koji je dostupan na službenoj mrežnoj stranici Agencije, te slanjem istog poštom ili elektronskom poštom na adresu Agencije;

b) elektronskim putem preko službene aplikacije Agencije za prijavu neželjenih reakcija.

Članak 15.
(Zdravstveni radnici u procesu farmakovigilancije)

(1) Zdravstvene ustanove i svi zdravstveni radnici obvezni su Agenciji prijaviti svaku sumnju na neželjenu reakciju lijeka.

(2) Podaci o podnositelju prijave sumnje na neželjenu reakciju, kao i podaci o pacijentima, smatraju se poslovnom tajnom i Agencija ih koristi samo za potrebe farmakovigilancije i čuvanja zdravlja stanovništva, a obrađuju se u skladu sa pozitivnim propisima za zaštitu osobnih podataka.

Članak 16.
(Sadržaj ispravne prijave sumnje na neželjenu reakciju lijeka)

(1) Ispravna prijava sumnje na neželjenu reakciju treba sadržavati najmanje sljedeće podatke o:

a) prijavitelju kojeg je moguće identificirati;

b) pacijentu/korisniku lijeka kojeg je moguće identificirati (inicijali i/ili dob i/ili spol);

c) nazivu lijeka pod sumnjom (nezaštićeni ili zaštićeni naziv lijeka);

d) sumnji na neželjenu reakciju koja se pojavila.

(2) Agencija je dužna kontaktirati podnositelja prijave i zatražiti nedostajuće podatke u roku od 7 dana.

(3) Ukoliko se u postavljenom roku pribave podaci koji nedostaju, prijava se može smatrati ispravnom i proslijediti na dalje postupanje.

Članak 17.
(Obavještavanje Agencije o hitnim sigurnosnim mjerama)

(1) Odgovorna osoba za farmakovigilanciju hitno, a najkasnije 24 sata od zaprimanja iste, obavještava Agenciju o svakoj hitnoj sigurnosnoj mjeri koja zahtijeva brzo reagiranje u cilju zaštite zdravlja, bez obzira na zemljopisno porijeklo i izvor podataka, i predlaže mjere koje je potrebno poduzeti.

(2) Ako od Agencije ne dobije odgovor u roku 24 sata, predložene mjere se smatraju prihvaćenima.

(3) Podatke iz stavaka (1) i (2) ovoga članka odgovorna osoba šalje na obrascu na kojem je podatak bio dostavljen nositelju dozvole, uz prateće pismo na jednom od tri službena jezika u Bosni i Hercegovini, u kojem se navodi problem i obrazlažu predložene hitne mjere.

(4) Hitne sigurnosne mjere iz stavka (1) ovoga članka poduzimaju se kada postoji promjena u odnosu koristi i rizika po zdravlje koja zahtijeva poduzimanje mjera iz članka 5. ovog pravilnika.

Članak 18.
(Postupak po prijemu prijave neželjene reakcije na lijek)

(1) Po prijemu prijave neželjene reakcije u vezi s primjenom lijeka (u daljnjem tekstu: prijava) Agencija poduzima sljedeće korake:

a) Kontaktira podnositelja prijave ukoliko je potrebno;

b) Obrađuje neželjenu reakciju u skladu s internim aktima Agencije;

c) Obavještava nositelja dozvole o nastaloj neželjenoj reakciji (ukoliko je primjenjivo);

d) Daje ocjenu uzročno-posljedične veze;

e) Obavještava Kolaborativni centar za praćenje neželjenih reakcija lijekova pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji smješten u Uppsali po donesenoj ocjeni uzročno-posljedične veze između prijavljene neželjene reakcije na lijek i lijeka pod sumnjom.

(2) Agencija i nositelj dozvole u okviru svojih farmakovigilancijskih sustava trebaju imati propisane algoritme za ocjenu uzročno-posljedične povezanosti između štetnog događaja i primijenjenog lijeka, ako se radi o neželjenoj reakciji lijeka u skladu sa Smjernicama o dobroj farmakovigilancijskoj praksi.

(3) Agencija na osnovu dostavljenih podataka i podataka dostupnih iz literature, obavlja procjenu stupnja uzročno-posljedične veze između neželjene reakcije i primijenjenog lijeka, i to na sljedeći način:

a) Nije moguće procijeniti – razred primjenjiv na pojave neželjenih događaja kod kojih su dostupni podaci nedovoljni, kontradiktorni ili nepouzdani za procjenu uzročno-posljedične veze između lijeka i događaja, te se podaci ne mogu dopuniti ili potvrditi;

b) Uvjetna – razred primjenjiv na događaje za koje su dostupni određeni podaci, ali procjena nije moguća bez dodatnih informacija koje su trenutno u prikupljanju ili provjeri;

c) Nije vjerojatna – događaj se ne pojavljuje u logičnom vremenskom slijedu nakon primjene lijeka ili bi mogao biti jasnije objašnjen drugim uzrocima kao što su bolest, drugo liječenje, okolišni ili toksični čimbenici;

d) Moguća – događaj se pojavljuje u razumnom vremenskom slijedu nakon primjene lijeka, ali postoji alternativno objašnjenje (npr. kliničko stanje, drugi lijek, okolišni čimbenici) koje također može objasniti reakciju;

e) Vjerojatna – događaj se pojavljuje u jasnoj vremenskoj povezanosti s primjenom lijeka i vjerojatno se ne može objasniti drugim uzrocima, reakcija se povlači ili značajno smanjuje nakon prekida terapije (engl. dechallenge), a može se ponovno pojaviti pri ponovnoj primjeni (engl. rechallenge), iako to nije nužno za potvrdu;

f) Sigurna – događaj ima jasnu vremensku povezanost s primjenom lijeka, ne može se objasniti drugim čimbenicima i postoji potvrđeni povrat reakcije pri ponovnoj primjeni lijeka, farmakološki mehanizam ili poznati profil lijeka podupiru uzročnu vezu.

(4) Agencija koristi i podatke iz PSUR-a u cilju ocjene odnosa koristi i rizika primjene lijeka.

(5) Agencija na osnovu dostavljenih podataka i podataka raspoloživih iz literature, ocjenjuje neželjeno djelovanje lijeka, kao i odnos koristi i rizika.

(6) Agencija na osnovu ocjene odlučuje o mjerama iz članka 5. ovog pravilnika.

Članak 19.
(Inspekcijski nadzor)

(1) Inspektor za farmakovigilanciju po potrebi ili u redovnim razdobljima obavlja pregled djelovanja sustava farmakovigilancije kod nositelja dozvole.

(2) U slučaju utvrđenih propusta predlažu se mjere u skladu sa zakonskim odredbama.

Članak 20.
(Povjerenstvo za farmakovigilanciju)

Agencija može za potrebe rješavanja problema na području farmakovigilancije imenovati povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka iz područja farmakovigilancije, koje ima savjetodavnu ulogu.

Članak 21.
(Detekcija signala)

Aktivnosti u vezi s utvrđivanjem novih rizika ili promjenom poznatih rizika primjene lijeka (detekcija signala) Agencija provodi u skladu sa Smjernicama o dobroj farmakovigilancijskoj praksi.

Članak 22.
(Lijekovi pod dodatnim praćenjem)

Svi lijekovi koji su podvrgnuti dodatnom praćenju, odnosno lijekovi koji su u skladu s Pravilnikom o načinu i postupku razvrstavanja lijekova označeni simbolom okrenutog jednakostraničnog crnog trokuta, smatraju se lijekovima s dodatnim praćenjem, i na navedene lijekove se primjenjuju odgovarajuće posebnosti iskazane u Smjernici o dobroj farmakovigilancijkoj praksi.

Članak 23.
(Prijava terapijskog neuspjeha)

(1) Zdravstveni radnik i nositelj dozvole obvezni su prijaviti terapijski neuspjeh lijeka u skladu sa Smjernicama o dobroj farmakovigilancijskoj praksi.

(2) Slučajevi nedostatka terapijske učinkovitosti lijeka se ne prijavljuju u obliku ICSR-a, već ih treba prikupiti i analizirati u sljedećem PSUR-u.

(3) Odstupajući od stavka (2) ovoga članka, u obliku ICSR-a objavljuju se slučajevi koji ispunjavaju uvjete za prijavljivanje nedostatka terapijske učinkovitosti lijeka unutar roka od 15 kalendarskih dana, pri čemu se dan prijema takvog podatka smatra nultim danom.

(4) Slučajevi koji ispunjavaju uvjete iz stavka (3) ovoga članka su:

a) nedostatak učinkovitosti lijekova koji se koriste u kritičnim stanjima;

b) nedostatak učinkovitosti lijekova za liječenje bolesti opasnih po život;

c) nedostatak učinkovitosti cjepiva;

d) nedostatak učinkovitosti kontraceptiva.

Članak 24.
(Prijave iz kliničkih ispitivanja)

(1) Naručitelj kliničkog ispitivanja obvezan je prijaviti sve sumnje na neželjene reakcije lijeka u skladu s pozitivnim propisima kojim se opisuje oblast kliničkih ispitivanja lijekova u Bosni i Hercegovini.

(2) Zdravstveni radnik koji sudjeluje u neintervencijskom ispitivanju lijeka u svojstvu ispitivača, obvezan je prijaviti sve sumnje na neželjene reakcije lijeka u skladu sa Smjernicama o dobroj farmakovigilancijskoj praksi.

(3) Agencija trajno prati sigurnosni profil lijekova koji se nalaze u prometu i u kliničkim ispitivanjima na području Bosne i Hercegovine te u vezi s tim poduzima potrebne mjere, prati izvršavanje obveza nositelja dozvola i naručitelja kliničkog ispitivanja, ili predstavnika naručitelja kliničkih ispitivanja u vezi farmakovigilancijskih obveza propisanih Zakonom i ovim pravilnikom.

Članak 25.
(Pismo zdravstvenim radnicima)

(1) Pismo zdravstvenim radnicima je podatak kojim se osigurava sigurna i djelotvorna upotreba lijekova.

(2) Pismo iz stavka (1) ovoga članka dostavlja nositelj dozvole.

(3) Pismo zdravstvenim radnicima ne smije sadržavati nikakav oblik oglašavanja lijeka.

(4) Prije dostave Pisma nositelj dozvole obvezan je s Agencijom postići dogovor u vezi sa sadržajem, planom komunikacije, popisom primatelja i rasporedom dostave Pisma.

(5) Nositelji dozvole i Agencija obvezni su pri izradi Pisma i u vezi načina komunikacije prema zdravstvenim radnicima i javnosti postupati u skladu sa smjernicama o dobroj farmakovigilancijskoj praksi, Modul XV-Komuniciranje o sigurnosti primjene lijekova (eng. Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module XV – Safety communication).

(6) Pisma zdravstvenim radnicima Agencija objavljuje na svojoj službenoj mrežnoj stranici.

Članak 26.
(Godišnje izvješće o prijavama neželjenih reakcija na lijekove)

(1) Agencija svake godine objavljuje izvješće o prijavama neželjenih reakcija za prethodnu godinu na svojoj službenoj mrežnoj stranici.

(2) Izvješće iz stavka (1) ovoga članka sadrži najmanje sljedeće podatke:

a) ukupan broj prijava;

b) prijave neželjenih reakcija lijekova i cjepiva;

c) izvore prijava;

d) svojstva prijava neželjenih reakcija lijekova i cjepiva;

e) razvrstavanje lijekova;

f) dob i spol pacijenata;

g) vrste neželjenih reakcija;

h) ozbiljnost neželjenih reakcija lijeka;

i) ishod neželjenih reakcija na lijek;

j) stupnjeve uzročno-posljedične veze;

k) neželjene reakcije lijekova po organskim sustavima.

Članak 27.
(Izmjene i dopune Pravilnika)

Izmjene i dopune ovog pravilnika obavljat će se na način i po postupku opisanom za njegovo donošenje.

Članak 28.
(Prestanak važenja propisa)

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu prijavljivanja, prikupljanja i praćenja neželjenih reakcija na lijekove (“Službeni glasnik BiH”, broj 58/12).

Članak 29.
(Stupanje na snagu i objava)

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u “Službenom glasniku BiH”.

Broj 10-02.3-2812/26
27. ožujka 2026. godine
Banja Luka

Predsjedavajući
Stručnog vijeća
Vedran Marčinko, v. r.