CMDh usvojio najnovije preporuke PRAC-a za primjenu visokih doza ibuprofena

Nije uočen povišen kardiovaskularni rizik kod primjene ibuprofena u dozama do 1200 mg dnevno, što je najviša doza koja se uobičajeno koristi kod lijekova koji se uzimaju oralnim putem, a koji se izdaju bez recepta u Evropskoj uniji.
Kako bi se umanjio kardiovaskularni rizik, visoke doze ibuprofena (2400 mg ili više dnevno) potrebno je izbjegavati kod bolesnika kod kojih već postoje ozbiljni srčani problem ili problemi sa cirkulacijom, kao što su srčana insuficijencija, srčane bolesti i problemi s cirkulacijom, kao i kod bolesnika koji su preboljeli srčani ili moždani udar.
Nadalje, prije započinjanja dugoročnog liječenja ibuprofenom, ljekari trebaju pažljivo ocijeniti bolesnikove rizične faktore za srčana stanja ili problem sa cirkulacijom, naročito ako je potrebna primjena visokih doza ibuprofena. Rizični faktori za ova stanja uključuju pušenje, visoki krvni pritisak, dijabetes i visoki holesterol u krvi.
PRAC je takođe ocijenio podatke o interakciji ibuprofena i niskih doza acetilsalicilatne kiseline kada se ona uzima s ciljem umanjivanja rizika od srčanog i moždanog udara. Laboratorijska ispitivanja su pokazala da ibuprofen smanjuje efekat acetilsalicilatne kiseline na smanjenje zgrušavanja krvi, međutim, ne može se sa sigurnošću reći umanjuje li dugoročna primjena ibuprofena u kliničkoj praksi koristi primjene niskih doza acetilsalicilatne kiseline u prevenciji srčanog i moždanog udara. Ne očekuje se da povremena primjena ibuprofena ima uticaj na koristi primjene niskih doza acetilsalicilatne kiseline.
Ove najnovije preporuke vezane uz kardiovaskularni rizik visokih doza ibuprofena biće uvrštene u informacije o lijeku za lijekove koji sadrže ibuprofen, kao i informacija o interakciji ibuprofena i acetilsalicilatne kiseline.
Preporuke za ibuprofen se takođe odnose i na deksibuprofen, lijek sličan ibuprofenu. Visoka doza deksibuprofena je doza od 1200 mg ili više dnevno.
S obzirom na to da je odluka CMDh-a usvojena konsenzusom, države članice će izmjene u informacijama o lijeku za odobrene lijekove koji sadrže ibuprofen i deksibuprofen direktno implementirati, prema dogovorenom vremenskom rasporedu.
Informacije za bolesnike
• Ocjenom sigurnosti primjene ibuprofena u Evropskoj uniji potvrđen je mali rizik srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji uzimaju visoke doze tog lijeka (2400 mg ili više dnevno). Nije uočen rizik kod primjene ibuprofena u dozama do 1200 mg dnevno, što je najviša doza koju uobičajeno uzima većina bolesnika.
• Rizik uz primjenu visokih doza ibuprofena uporediv je s rizikom uočenim uz primjenu nekih drugih nesteroidnih antiinflamatornih lijekova, uključujući COX-2 inhibitore i diklofenak. Za diklofenak je procijenjeno da rizik iznosi oko tri dodatna slučaja srčanog udara na svakih 1000 bolesnika koji uzimaju diklofenak tokom godinu dana.
• Primjena visokih doza ibuprofena više se ne preporučuje kod bolesnika koji imaju srčana oboljenja ili problem sa cirkulacijom, kao što su srčana insuficijencija, srčane bolesti i problemi s cirkulacijom ili kod bolesnika koji su preboljeli srčani ili moždani udar.
• Ljekar će pažljivo ocijeniti stanje bolesnika prije početka liječenja visokim dozama ibuprofena kako bi provjerio jesu li prisutni faktori rizika kao što su visoki krvni pritisak, visok holesterol u krvi, dijabetes ili pušenje.
• Produžena primjena ibuprofena može smanjiti efekat niskih doza acetilsalicilatne kiseline kada se ona uzima s ciljem umanjivanja rizika od srčanog i moždanog udara. Stoga je uvijek prije primjene ibuprofena i acetilsalicilne kiseline potrebno obratiti se ljekaru ili apotekaru za savjet.
• Preporuke za ibuprofen se takođe odnose i na deksibuprofen, lijek sličan ibuprofenu. Visoka doza deksibuprofena je doza od 1200 mg ili više dnevno.
• U slučaju pitanja, potrebno je obratiti se ljekaru ili apotekaru.

Informacije za zdravstvene radnike
• Podaci iz meta-analiza i epidemioloških ispitivanja ukazuju na povećan rizik kardiovaskularnih događaja (kao što su infarkt miokarda ili moždani udar) povezan s primjenom visokih doza ibuprofena (2400 mg ili više dnevno)1-4.
• Rizik uz primjenu visokih doza ibuprofena uporediv je s rizikom uočenim uz primjenu nekih drugih nesteroidnih antiinflamatornih lijekova, uključujući COX-2 inhibitore i diklofenak. Za diklofenak, procijenjeni rizik iznosio je oko 3 dodatna značajna vaskularna događaja na 1000 ispitanika po godini dana.
• Visoke doze ibuprofena potrebno je izbjegavati kod bolesnika s kardiovaskularnim stanjima (npr. nekontrolisana hipertenzija, kongestivno srčana insuficijencija (stepena II-III prema NYHA klasifikaciji), utvrđena ishemijska bolest srca, periferna arterijska bolest i cerebrovaskularna bolest).
• Bolesnici s faktorima rizika za kardiovaskularne događaje (npr. hipertenzija, hiperlipidemija, dijabetes mellitus i pušenje) smiju se liječiti visokim dozama ibuprofena samo nakon pažljive procjene.
• Efekat trajanja liječenja ibuprofenom na kardiovaskularni rizik nije sa sigurnošću utvrđen.
• Iako nisu dostupni specifični podaci o kardiovaskularnom riziku uz primjenu deksibuprofena, očekuje se kardiovaskularni rizik uporediv s onim uz primjenu visokih doza ibuprofena kad se deksibuprofen primjenjuje u ekvipotentnim dozama (1200 mg ili više dnevno).
• Eksperimentalni podaci ukazuju da dugoročna primjena ibuprofena/deksibuprofena može umanjiti kardioprotektivni efekat niskih doza acetilsalicilatne kiseline (uobičajeno 75 mg dnevno). Razlog tome je što ibuprofen može kompetitivno inhibirati efekat niskih doza acetilsalicilatne kiseline na agregaciju trombocita prilikom istovremene primjene. Ne očekuje se klinički značajan efekat prilikom povremene primjene ibuprofena.

Reference:
1.    Bhala N, Emberson J, Merhi A, et al. Vascular and upper gastrointestinal effects of non-steroidal anti-inflammatory drugs: meta-analyses of individual participant data from randomised trials. Lancet 2013;382:769-79.
2.    Salvo F, Fourrier-Reglat A, Bazin F, et al. Cardiovascular and gastrointestinal safety of NSAIDs: a systematic review of meta-analyses of randomized clinical trials. Clinical pharmacology and therapeutics 2011;89:855-66.
3.    Olsen AM, Fosbol EL, Lindhardsen J, et al. Long-term cardiovascular risk of nonsteroidal anti-inflammatory drug use according to time passed after first-time myocardial infarction: a nationwide cohort study. Circulation 2012;126:1955-63.
4.    Olsen AM, Fosbol EL, Lindhardsen J, et al. Cause-specific cardiovascular risk associated with nonsteroidal anti-inflammatory drugs among myocardial infarction patients–a nationwide study. PloS one 2013;8:e54309.
Saopštenje EMA-e možete pročitati ovdje.